1. Home
  2. /
  3. Top priče
  4. /
  5. Psychology
  6. /
  7. Pozitivna psihologija: Intelektualni razvoj...

Pozitivna psihologija: Intelektualni razvoj je ključ sreće

14. август 2023.

| Ranka Bulatović
Profesor pozitivne psihologije sa Harvarda otkrio je važnost negovanja radoznalosti i želje za učenjem kako bismo bili istinski srećni ljudi.

Tal Ben-Shahar, profesor na katedri Pozitivne psihologija na Univerzitetu Harvard, autor je knjige „Srećniji, uprkos svemu. Negovanje nade, otpornosti i svrhe u teškim vremenima„. U ovom radu, zasnovanom na konceptima pozitivne psihologije, autor ističe važnost unapređenja intelektualnog razvoja, negovanja radoznalosti i želje za učenjem, kao važnih koraka u dostizanju srećnijeg života.

Ben-Shahar objašnjava moć koju svaka osoba ima u izgradnji sopstvene sreće i utvrđuje da se, da bi se ona postigla, mora kultivisati duhovno, fizičko, relaciono, emocionalno i intelektualno blagostanje. Ovom poslednjem profesor posvećuje poseban deo, povezan sa radoznalošću i željom da proširimo znanje o svetu oko nas. Prema Harvardskom centru za dobrobit i promociju zdravlja, intelektualno blagostanje donosi veoma važne prednosti kao što su bolja kognicija, koncentracija i pamćenje, kao i razvoj rasuđivanja.

Pozitivna psihologija: Gajite radoznalost

Autor knjige „Srećniji, uprkos svemu…“ objašnjava da je za promovisanje intelektualnog razvoja neophodno podstaći urođenu radoznalost koju svi ljudi moraju da razavijaju. U svom radu „Nauka o sposobnostima“, stručnjaci UN su zaključili da radoznali bolje i brže uče, poboljšavaju pamćenje, bolje razvijaju neuronske veze i imaju bolje međuljudske odnose.

„Radoznalost je ključna za lični rast, kritičko razmišljanje, efikasno donošenje odluka i sreću, uključujući društveni i intimni život“, kažu stručnjaci. Ova karakteristika će omogućiti da se proces učenja ne doživljava kao teška obaveza, jer pomaže u sticanju znanja gotovo bez naprezanja. Jednostavna činjenica pristupa novim informacijama aktivira sistem nagrađivanja i proizvodi mobilizaciju dopamina, neurotransmitera koji se odnosi na ljubav i sreću.

Emrah Düzel, sa Instituta za kognitivnu neuronauku Univerzitetskog koledža u Londonu, sproveo je eksperiment kako bi testirao da li mozak preferira nove ili poznate stimuluse. Zahvaljujući ovom radu došao je do zaključka da ako mozak nauči nešto novo, zadovoljstvo je veće nego kad jedete čokoladu.

Za Ben-Shahara, morate „ostaviti po strani lažno uverenje da je možda vaš plamen radoznalosti ugašen“. I ističe da je važno otkriti šta je zanimljivo naučiti i kako to postići. Kada se identifikuje, potrebno je primeniti ono što on naziva „duboko učenje“. To podrazumeva da što više vremena uložite u tu oblast ili temu od interesa, sve dok ne budete zadovoljni onim što ste naučili.

Pozitivna psihologija: Greške su dobre

Profesor sa Harvarda uverava da je važno biti voljan i otvoren za greške i sprečiti ih da generišu nepopravljive frustracije. „Kada naučimo da prihvatimo greške i prepoznamo ih kao nešto vitalno umesto nečega čega se trebamo plašiti, spremni smo da postignemo nove stvari. Pronalaženje uživanja u tim greškama je jasan znak sigurnog koraka ka izgradnji sreće.“

 

Izvor vesti: marieclaire.perfil.com

Izvor slike: DeanDrobot/gettyimages.co.uk