1. Home
  2. /
  3. Top priče
  4. /
  5. Report
  6. /
  7. Mobing na poslu: Mikroagresije...

Mobing na poslu: Mikroagresije prerušene u znakove naklonosti

20. јануар 2023.

| Borivoj Antonić
Mobing na poslu nije uvek direktan.  Neki nadimci koji se pripisuju ženama, predstavljeni kao obeležja naklonosti, u stvari su dehumanizujuće mikroagresije.

Mobing na poslu nije uvek direktan.  Neki nadimci koji se pripisuju ženama, predstavljeni kao obeležja naklonosti, u stvari su dehumanizujuće mikroagresije.

U postu na Linkedinu objavljenom u decembru 2022. Dang-Minh Tran, osnivačica i operativna menadžerka u Project ADELPHITE, osudila je upotrebu nadimaka na poslu.

„Ne, nije ljubazno. Nije slatko. To je neprijatno i neprofesionalno “, napisala je tada.

Za razliku od deminutiva, nadimci kao što su „lepa moja“, „lutka“, „mala moja“ i drugi su „retko pozitivni“, slaže se Melisa Pangni, psiholog rada.

Ponekad se čak pretvaraju u mikroagresije, kada su motivisane sprdnjom ili služe da minimiziraju položaj osobe (vrlo često žene), svodeći je na njen infantilizirajući kvalifikator.

Mobing na poslu: Ponižavajući nadimci prerušeni u zadirkivanje

„Uopšteno govoreći, za umanjenice imate saglasnost osobe, često čak i ta osoba preferira ovu denominaciju. Nasuprot tome, nadimak dat bez pravog razloga, a čak i ako je pozitivan pridev, ostaje problematičan “, dodaje Melisa Pangni.

Kvalifikator „nagrađivanja“ koji se odnosi na fizičke kriterijume koji se smatraju komplimentima ili korišćenje posesivnih reči da bi „omekšali“ ponižavajući nadimak… sve je to vrlo poznato Oreli. Već nekoliko godina radi u porodičnom preduzeću, gde ima mnogo disfunkcija.

Među njima i njen šef koji je redovno doziva sa „debela moja“.

„To se desilo veoma brzo  čim sam počela da radim. U klubu on nikoga zaista ne zove po imenu, njegova ćerka je na primer ‘mačkica’.“

Kada se Oreli žali da se oseća nelagodno i posramljeno, pogotovo zbog ideje da mušterije mogu čuti kako se njen šef odnosi prema njoj, poslodavac uzvrati da je time stvara osećaj„kao kod kuće“.

„Moram da prihvatim, inače sam ja ta koja stvara lošu atmosferu“, nagoveštava ona.

„Zaista je moguće da neki ljudi ne vide da su ovi nadimci pogrešni, posebno zato što misle da je to zadirkivanje i da im u obrnutoj situaciji ne bi smetalo. Ali ovome nema mesta u profesionalnom svetu, čak i kada svi ti nadimci zvuče ‘slatko’“, naglašava Melisa Pangni.

Ton i namera daju nadimku konotaciju

Sva „mala imena” mogu biti ponižavajuća, u zavisnosti od upotrebljenog tona i namere osobe. „Lepa moja“, „mala moja“, „slatka moja“… Toliko paternalizirajućih kvalifikacija koje mogu obezvrediti profesionalni kredibilitet osobe.

Ovi nadimci se uglavnom tiču žena, što je potvrdio i psiholog rada.

„Ređe je videti muškarce koji nose iste vrste denominacija“. U članku, BBC, koji je reagovao na pitanje postavljeno na forumu Quora, citira se ispitanikim koji je prijavio isto zapažanje. „Ja sam momak, tako da se ne bavim ovim stvarima, barem ne u istoj meri“, napisao je.

„Lasica, brbljivica… Znam nadimke“, uzdiše Ališa, 26. Nakon rada u medijima i prodaji, ona beleži nekoliko scenarija. „Prvo su bile moje starije kolege koje nisu volele da što sam zaposlena i koje su ovim nadimcima naglašavale moju mladost, a samim tim i moj nedostatak iskustva“, kaže ona.

Za Melissu Pangni, to je zaista sredstvo za dehumanizaciju osobe. „Čim koristimo nadimak umesto imena, to uklanja određeni identitet, ima manje vrednosti i manje nas shvataju ozbiljno. Izgovarajući ‘mala moja’, dajemo određeno mesto osobi. Mi nikada ne bi sebi dozvolili takav način komunikacije sa direktorom na primer“, nastavlja specijalista.

Psihologija rada je formalna, sve je pitanje tona, namere i dogovora. „Onda sam imala nekoliko saradnika koji su me zvali ‘mačka’ i mislila sam da je to slatko. Ali kada su i drugi ljudi izvan moje grupe počeli da ga koriste, nije mi se dopalo. Imala sam osećaj kao da me niko ne shvata ozbiljno “, nastavlja Ališa.

„Neke kolege koje su se sprijateljile mogu imati nadimke. Problem nastaje kada dođe do prelivanja preko drugih ljudi u timu. Sa menadžerom na primer nije ista dinamika, postoji veza subordinacije i to je sramotno“, dodaje Melisa Pangni.

Mobing na poslu- Kako se postaviti da biste izbegli maltretiranje

Kao što korisnik Linkedina primećuje u svom postu, ponekad su ovi nadimci takođe rasistički napadi .

„Niko ne želi da bude Azijat na dužnosti ili Crni u timu“, osuđuje ona. „Međutim, to je uobičajeno“, žali se Nikolas. Ovo zapažanje mogao je da iznese od svojih prvih koraka u svetu rada.

„U to vreme sam bio na praksi. Kada sam stigao na posao, shvatio sam da stažisti nemaju imena. Visok sam i crn, tako da je moj nadimak bio ‘veliki Crni’ „, kaže mladić. „U ovom slučaju morate veoma brzo da reagujete. Nema potrebe za istragom, već za stvarnom reakcijom“, podržava Melisa Pangni.

Jer u nekim slučajevima ovi nadimci mogu biti prva crvena zastavica na poslu. „Vrata maltretiranju na poslu su širom otvorena. Naknadno će se dodati i druge stvari. Pretpostavljamo da ko god neku osobu nazove ‘mala moja’ ne ceni je toliko. Ne zaustavlja se to na jednoj rečenici ”.

Prema rečima psihologa na radu, stvari moraju brzo da se vrate na svoje mesto. „Morate biti sigurni u sebe i reći ‘Ne želim da me tako zovu’, inače će se posle dodavati novi i još neprikladniji nadimci, a posle ćete teško izaći iz toga“.

Međutim, specijalista primećuje da je teško biti saslušan i shvaćen, posebno u kompaniji poput Oreline. „Često upadamo u banalizaciju. Ljudima je teško da shvate da ono što je njima prihvatljivo može povrediti psihu druge osobe“, završava Melisa Pangni.

Izvor vesti: marieclaire.hu

Izvor slike: Srdjanns74/Getty Images Plus