1. Home
  2. /
  3. Top priče
  4. /
  5. Psychology
  6. /
  7. Depresija kod mladih: situacija...

Depresija kod mladih: situacija je zabrinjavajuća više nego ikad

19. јануар 2023.

| Borivoj Antonić
Koliko su mladi podložni depresiji?

Depresija kod mladih, anksioznost, zavisnosti, samoubistva: od zdravstvene krize, brojke su naglo porasle među tinejdžerima, posebno devojkama.

„Dobro veče, kako znate da li ste depresivni? Imam 13 godina i idem u 4. razred“, piše tinejdžerka na ćaskanju Fil santé jeunes. Olivije, psiholog na platformi za slušanje ljudi starosti između 12 i 25 godina, pita je da li je nešto podseća na ovo stanje. Ona odgovara da želi da umre. Tokom razmene informacija, potvrđuje se da učenica treba da koristi jake reči kako bi se čula njena patnja.

Nevolja sledećeg pozivaoca, jedne osamnaestogodišnjakinje, je opipljiva. Olivije se oprezno nudi da je ohrabri da se izrazi. Nedavno je napisala oproštajno pismo, u kom je izrazila puno samoubilačkih misli. Mlada devojka, sa osećajem velike anksioznosti, živi sama. Morala bi da pristane da ode u hitnu pomoć u svom gradu, ali odbija da to učini.

Nekoliko minuta kasnije, nova poruka se pojavljuje u ćaskanju. Ovog puta, to je srednjoškolka pod pritiskom. Muči je stres od neprihvatanja u kompjutersku školu sledeće godine zbog osrednjih ocena, odsustva prijatelja, nedostupnih roditelja. Samim tim ona umnožava izostanke na času i stalno plače. Pored Olivijea, još jedan slušalac, ovoga puta telefonom, savetuje je da ode u Maison des adolescents (Tinejdžerska kuća) u njenom gradu: „Imate mnogo tereta na svojim plećima, dobro bi vam bilo da imate sa kim da razgovarate.“

 

Depresija kod mladih – Zdravstvena kriza, pojačavač ubrzane bolesti adolescentkinja

To je kraj dana kao i svaki drugi za preventivno-zdravstveni informacioni sistem namenjen mladima, privilegovanu opservatoriju za one koji su nestabilni. Devojke su u većini. Nije da momcima ide dobro, nije ni blizu toga. Zdravstvena kriza nije poštedela ni jedne ni druge, posebno je uticala na mentalno zdravlje mlađih generacija.

Loše stanje adolescentkinja je jasno vidljivo u nekoliko pokazatelja. U 2021. godini broj „hospitalizacija povezanih sa samopovredom“ obeležen je „naglim porastom među devojčicama“ sa 10 na 19 godina, prema studiji „ Stanje zdravlja stanovništva u Francuskoj “, napravljenoj javnosti prošlog septembra, koji je dostigao „nivoe bez presedana“. U poređenju sa periodom pre Covid-a, ovi boravci su praćeni većom učestalošću poseta intenzivnoj nezi i upotrebom nasilnih smrtonosnih sredstava.

U bolničkom centru Guillaume-Regnier u Renu, krive su porasle i ne počinju da se savijaju. Od kraja oktobra 2020. godine poseta Hitnoj pomoći dece mlađe od 16 godina zbog „samoubilačke krize“ je porasla i nastavlja da raste. U poređenju sa 2019. godinom u istim periodima, udvostručen je. „Između perioda pre i posle prvog zatvaranja primetili smo stopostotni porast prolaza, očekivali smo da će cifre opasti, ali to nije slučaj“, objašnjava Pre Silvi Torđman, šefica centra za dečiju psihijatriju.

depresija kod mladih

depresija kod mladih

U maju 2022. mobilni tim hitne psihijatrijske pomoći primio je 59 maloletnika zbog samoubilačkih kriza, a 52 su bile devojčice. I oni su sve mlađi i mlađi, čak su pogođeni i desetogodišnjaci. Zašto je takva razlika? „Među psihičkim poremećajima postoje samo dve vrste poremećaja koji se češće sreću kod devojčica nego kod dečaka. To su poremećaji u ishrani i poremećaji anksioznosti .“

Dečaci manje izražavaju svoju patnju. Međutim, čak i ako je Covid već skoro tri godine integrisan u naše živote, zdravstvena kriza je i dalje prisutna. Ali prema Silvi Torđman, zatvaranje nije dovoljno da se objasni pogoršanje mentalnog stanja adolescentkinja. Ovo već nije išlo dobro i pre pandemije: „ Kovid je delovao kao pojačavač. Ponovljeni talasi zdravstvene krize doveli su do toga da predadolescenti i adolescenti (posebno devojčice), izraze hroničnu anksioznost . Kapaciteti za obuzdavanje ove anksioznosti su premašeni, posebno među mladim ljudima koji su već u psihičkom bolu, zdravstvena kriza je tada igrala ulogu u otkrivanju njihovih poteškoća.

Roditeljski autoritet, koji obezbeđuje strukturalni okvir, vreme obroka, odlazak na spavanje, fizičke i društvene aktivnosti, koje su apsolutno neophodne u adolescenciji, pandemija je potkopala. Destabilizacija njihovog načina života učinila je ove adolescente još ranjivijim.

 

Depresivni sindromi, zavisnosti, TCA, samoubistva…Bum konsultacija

Od prvih meseci svog života, okolina od devojaka više traži da izraze svoje emocije. Ova socio-kulturna diferencijacija ih verovatno čini sklonijim da pozovu pomoć kada se osećaju loše. Ovo je jedno od preferiranih objašnjenja za objašnjenje generalno većih zahteva za podrškom od strane devojčica. „Verovatno lakše verbalizuju problem kada se suoče sa psihološkim poteškoćama“, kaže Džuli Roling, dečiji psihijatar na Univerzitetskim bolnicama u Strazburu. „Dečaci to rade teže ili su nespremniji. Možda je i veća verovatnoća da su roditelji ti koji odluče da se konsultuju kada primete anksioznost i depresiju kod svoje ćerke“.

Kao i sve službe dečije psihijatrije u Francuskoj, i ona u kojoj radi Julie Rolling je zasićena. U mentalnom zdravlju, brz pristup nezi je od suštinskog značaja kako bi se sprečilo da problemi postanu hronični. Na listi čekanja za konsultacije čeka oko 70 tinejdžera.

Obično su zahtevi za konsultacije pauzirani tokom školskih raspusta. To više nije slučaj i bio je fundamentalni trend poslednjih godina: „Protok je kontinuiran“. U njegovoj službi, između februara 2020. i februara 2022. godine, nijedan mentalni poremećaj nije pošteđen: svi su u usponu. Neki na vrtoglav način, kao što su depresivni sindromi (+96%), zavisnosti (+128%) i poremećaji u ishrani (+269%).

 

Depresija kod mladih: manifestacije nevolje koje treba razlikovati

Profesionalci u kontaktu sa mladima vide kako se signali upozorenja umnožavaju. U porastu su tuče i fizičko i verbalno zlostavljanje među dečacima. Kod devojaka, tegobe su izražene većim bolovima u stomaku bez očiglednog uzroka, plakanjem ili manjim napadima anksioznosti bez objašnjenja.

Prema Mari Julien, upotreba ekrana od strane tinejdžerki je dodatni faktor krhkosti za njih: „Dečaci igraju video igrice na mreži, aktivni su, ćaskaju jedni sa drugima iako su mnogo na Instagramu. Pasivno gledaju strimovanje sadržaja. Instagram je mreža ‘lajkova’, lepote. A šta to znači za tinejdžerku koja je malo krhka? Da je beskorisna, ružna, da je njen život beskoristan i ružan… To povređuje nečije samopoštovanje .“ Prethodne generacije su takođe nosile najveći teret diktata tela. Ubilačke opaske nisu nova pojava. Ali savršenstvo koje se stalno vraća u mreže čini komplekse težim za podnošenje.

Izvor vesti: marieclaire.fr

Izvor slike: Boyloso/Getty Images Plus