
6 pokazatelja da je vreme da date otkaz
Ako ste na korak od pregorevanja, prestanite da brinete o računima
09. јун 2025.
| Nataša StevanovićSavremen način života doveo je u fokus mentalno zdravlje ali jedno pitanje i dalje ostaje potisnuto – kako nas svakodnevni odnosi, naročito oni na poslu, tiho iscrpljuju i urušavaju naše psihofizičko blagostanje?
Iako se najčešće priča o partnerskim i porodičnim odnosima, sve je više onih koji upravo na radnom mestu proživljavaju konstantni stres zbog toksičnih kolega, lošeg menadžmenta i narušenih međuljudskih odnosa.
Radno okruženje bi idealno trebalo biti prostor u kojem se razvijamo, sarađujemo i rastemo. Ipak, realnost je nešto drugačija. Česte tenzije, ogovaranja, pasivna agresija, prikrivena (ili otvorena) manipulacija, sve su to znaci toksičnih odnosa na radnom mestu i socijalizacije koja može imati razorne posledice. Ne samo na naše raspoloženje, već i na fizičko zdravlje.
Simptomi kao što su iscrpljenost, anksioznost, nesanica, pad imuniteta ili čak sindrom sagorevanja (burnout), često imaju zajedničku srž: svakodnevnu izloženost toksičnim odnosima na radnom mestu.
Ovakvi odnosi nisu uvek glasni, dramatični i očigledni. Ponekad su to sitne podlosti koje se nastavljaju danima. Kolega koji vas uporno sabotira, šef koji vas ignoriše ili koleginica koja vas “slučajno” izostavlja iz važnih informacija: sve su to oblici ponašanja koji narušavaju osećaj sigurnosti, samopouzdanja i vrednosti.
Ono što ih čini posebno opasnim jeste da naučimo da ih tolerišemo. “Tako je svuda”, “samo ćuti i guraj”, “nije toliko strašno” – najčešće su rečenice kojima mnogi uveravaju sebe da bi opstali, a zapravo tako se tone sve dublje.
Iako ne možemo promeniti druge, možemo preuzeti kontrolu nad sopstvenim reakcijama i izgraditi mehanizme zaštite. Evo nekoliko saveta koji mogu pomoći:
Oslonite se na ono što vas ispunjava i podsećajte sebe na vlastitu vrednost. Van posla, gradite svet koji vas puni pozitivnom energijom. I uvek imajte na umu, posao nije život.
Jasno i smireno izrazite šta jeste, a šta nije prihvatljivo ponašanje. Granice nisu znak slabosti, već znak samopoštovanja i želje za razumemvanjem.
Zapišite konkretne situacije, datume i ponašanja, to vam može koristiti ako odlučite da ukažete na problem i obratite se HR sektoru ili direktno nadređenima.
Toksični odnosi na radnom mestu mogu biti moćan podsticaj za profesionalno sazrevanje. Zadržite se u problemu, razumljivo da to nije prijatno, ali sagledavanje je nužno da biste problem rešili i to iskoristili kao odskočnu dasku za lični rast.
Ne odgovarajte provokacijom na provokaciju. Fokusirajte se na svoj rad i ciljeve.
Toksično ponašanje najviše govori o osobi koja sporvodi takve relacije s drugima. Nemojte dozvoliti da njihova nesigurnost postane vaša.
Procenite da li je moguće i u kojoj meri ograničiti interakciju sa problematičnim kolegama, okružite se onima koji vas inspirišu i podržavaju. Ako takvih nema, jasno je da ste na pogrešnom mestu. Svaka dalja odluka i postupanje u skladu sa njom je samo na vama.
Toksična radna sredina nije nešto što treba ignorisati, jer mi smo ono što dopuštamo sebi. Loša sredina ima moć da utiče na svaki aspekt vašeg života, i zato nije sebično, već neophodno, da je prepoznate i zaštitite sebe.
Briga o sebi počinje upravo tamo gde najviše boli, suočavanjem s onim što nas iscrpljuje iz dana u dan. Jer, da biste mogli da brinete o drugima i gradite uspešnu karijeru, prvo morate biti dobro, u sebi, iznutra.
Izvor slike: freepik/Freepik i fizkes, nd3000/Getty Images
Ako ste na korak od pregorevanja, prestanite da brinete o računima