1. Home
  2. /
  3. Top priče
  4. /
  5. Report
  6. /
  7. Work&Money
  8. /
  9. Položaj žena u poslovnom...

Položaj žena u poslovnom svetu: Da bi me na poslu shvatili ozbiljno, moram da se pretvaram da sam muškarac

28. јануар 2023.

| Aleksandra Dudvarski
Kakav je položaj žena u korporacijskom svetu? Čini se, nezavidan, i to u svim delovima planeta.

Položaj žena u poslovnom svetu, kako kod nas, tako i širom planete, je i daje u nezavidnom položaju.

Naime, prema istraživanjima, danas skoro polovina radno sposobnih žena u Srbiji nema posao, a među njima je najviše onih starijih od 45 godina. Takođe, plate žena u odnosu na muškarce, su znatno manje, bez obzira na stručnu spremu, iskustvo i prirodu posla.

Zbog toga, da bi bile zaista saslušane i uvažene, mnoge žene u svetu izmišljaju muške pseudonime i predstavljaju se kao muškarci.

Položaj žena u poslovnom svetu- Kako se suprotstaviti ovoj nevidljivosti?

Godine 2017., Penelope Gazin (Penelope Gazin)  Kate Dwyer (Kejt Dvajer), dve američke preduzetnice, izazvale su pravi bum u medijima. U pitanju nije bila popularnost njihovog sajta za e-trgovinu pod nazivom Witchsy, već činjenica da je otkriveno da su dve godine izmišljale trećeg partnera: Keitha Manna (Kit Man).

„Kada smo počinjale, pošto smo bile mlad, mnogi su o tome šta radimo razmišljali kao o hobiju ili slatkoj ideji “, svedoče one .

Zatim opisuju „snishodljiv ton putemmejlova“ koji su usvojili programeri i grafički dizajneri koje su angažovali. „Skoro uvek muškarci, ovi saradnici su često bili hladni, spori u reagovanju i nejasni u prepisci. “

Tako su dva poslovna lidera predstavlile trećeg suosnivača: Keitha Manna. „Bilo je kao noć i dan. Trebali su mi dani da dobijem odgovor, ali Keith ne samo da je dobijo odgovore već i je bio i pitan da li želi još nešto“, nastavljaju one.

A ako vas ova ideja može nasmejati, to je pre svega simptomatično za rodnu nejednakost koja uporno opstaje u profesionalnom svetu.

Pretpostavka nesposobnosti naspram

pretpostavke kompetentnosti

Za Laetitiu Vitaud (Leticija Vito), predavačicu o budućnosti rada i autorku knjige „Kraj produktivnosti: Feministička kritika ključnog koncepta u svetu rada „, ovaj fenomen nije nov.

„Asimetrija je uvek bila veoma jaka. U jednakim godinama i položaju, kada ste žena, postoji ta pretpostavka nesposobnosti, dok kada ste muškarac postoji pretpostavka sposobnosti , dok se ne dokaže suprotno“, podvlači ona.

Istina koju ilustruje porodična istorija Melisse (Melisa), 28 godina. „Nikada to nisam osetila, verovatno zato što igram u malom timu koji je skoro u potpunosti ženski, ali se sećam kroz šta je prošla moja majka“, počinje ona.

„Kada ste žena, stalno morate da plivate protiv plime na poslu i psihički je to veoma teško.“

Skoro dvadeset godina njeni roditelji su vodili pekaru. „Moja majka je bila uključena kao i moj otac, pekara je bila njihovo čedo, nisu imali šefa, zajedno su vodili svoj biznis“, precizira ona. Međutim, kada se pokvari mašina i kada je Melissina majka bila ta koja brine o popravkama, nastale su svađe. „Uglavnom, kada je to bilo na njen zahtev, ljudi su se pitali da li je mašina zaista pokvarena ili jednostavno nije znala da je koristi.“ “, navodi ova mlada žena.

Kako ističe Laetitia, sprovedeni su brojni eksperimenti i studije kako bi se izmerila ova razlika. Ona posebno citira rad političke novinarke Mary Ann Sieghart (Meri En Sighart), The Authority Gap , u kojoj se navodi nekoliko primera.

U 2014. godini, dve kanadske kolege su dve nedelje „razmenile” svoje identitete da bi procenile ovu pristrasnost. „Sve što sam tražio ili sugerisao je ispitivano. Mušterije su bile snishodljive. Jedan od njih me je pitao da li sam samac „, svedoči Martin Schneider (Martin Šnajder). Ali sve je bilo drugačije dok je glumio koleginicu Nicole Hallberg (Nikol Halberg).

„Kao žena, morate stalno da plivate protiv plime na poslu. A psihološki je veoma teško videti da muškim kolegama neke stvari idu brže, jer vam oni govore da „nije tako teško““, komentariše specijalista.

Položaj žena u poslovnom svetu i ugnjetavanje

Taj osećaj gaženja, a samim tim i manje veština i legitimiteta od svojih muških kolega, Jeanne* je takođe iskusila. Tada je mlada žena napustilastudije i pridružila se timu lokalne radio stanice.

„Bila sam jedina devojka u redakcijskom timu. Prvo su me terali da radim ‘nehvalne’ teme i da kuvam kafe, mislila sam da je to malo zezanja po dolasku, ali sam brzo shvatila da niko ne želi da sluša šta ja imam da kažem. Imala sam kolegu stažista kojem se posvećivalo mnogo više pažnje “, kaže ona.

„Kada su žene govorile 30% vremena, činilo se da pričaju 50% vremena.“

Posle još jednog uredničkog sastanaka na kojoj „su obačene sve njene novinarske teme “ i gde je „zahtevano na desetine pojašnjenja“, Jeanne je tražila od jednog od svojih kolega i prijatelja da iznese njenu ideju. „Predloge je poslao mejlom i odmah je dobio zeleno svetlo koje ja nikada nisam. Kada sam rekla da je to moja ideja, rečeno mi je da je to detinjasto ponašanje. Napustila sam kompaniju nekoliko meseci kasnije, “ priznaje ona.

Prema Laetitiji , žene se ignorišu čak i u svojim govorima . „Sprovedena su mnoga istraživanja na ovu temu. Žene često manje govore, pokušavaju da budu efikasne i zauzimaju manje prostora kada govore. Ali percepcije su različite, primećujemo da kada žene govore 30% vremena, izgleda da kao da su pričale 50% vremena. U Sjedinjenim Državama postoji čak i stav o razgovoru žena sa muškarcima . Postoji ideja da su žene tu da slušaju i da diskredituju visoke glasove, u svim profesionalnim kontekstima. Postoji mišljenje da su ženski glasovi samo neprijatno brbljanje “, objašnjava specijalista.

Odgovarajući „atributi muškosti” da bi žene preživele na poslu

Da bi se zaštitile od ove diskriminacije, neke žene su morale da prisvoje „atribute muškosti“. „Naučila sam da govorim glasnije“, ilustruje Jeanne.

Correta King: Borkinja za ljudska prava koju istorija zaboravlja

Izvor vesti: maireclaire.fr

Izvor slike: Prostock-Studio/iStock/Getty Images Plus via Getty Images